{"id":1414,"date":"2021-04-21T14:38:12","date_gmt":"2021-04-21T12:38:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uzpriroda.com\/?p=1414"},"modified":"2021-04-21T14:38:19","modified_gmt":"2021-04-21T12:38:19","slug":"dan-planete-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uzpriroda.com\/?p=1414","title":{"rendered":"Dan planete zemlje"},"content":{"rendered":"<p><em>Dan planete Zemlje obilje\u017eava se <\/em><a href=\"https:\/\/bs.wikipedia.org\/wiki\/22._april\"><em>22. aprila<\/em><\/a><em> u vi\u0161e od 150 zemalja \u0161irom svijeta. Obilje\u017eavanjem ovog dana podsje\u0107amo ljude \u0161irom svijeta u kakvom je stanju priroda planete na kojoj \u017eive. Ovo je tako\u0111e i prilika da se stanovni\u0161tvu uka\u017ee na probleme <\/em><a href=\"https:\/\/bs.wikipedia.org\/wiki\/Ekosistem\"><em>ekosistema<\/em><\/a><em>, na zaga\u0111enje naseljenih mjesta i na na\u010dine pobolj\u0161anja kvaliteta \u017eivotne sredine. <a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\"><strong>[1]<\/strong><\/a><\/em><\/p>\n<p><strong>Zapitate li se ikada kako bi izgledao svijet koji poznajemo da neki prirodni resursi jednostavno nestanu?<\/strong><\/p>\n<p>Zamislite da nestane pitke vode, da nestane \u010distog vazduha i da ga, da bi disali moramo nositi u bocama.\u00a0 Zamislite da nestane plodnog tla jer je svo zara\u017eeno. Stra\u0161no! Nevjerovatno! Na\u017ealost, mogu\u0107e je, \u00a0ako uzmemo u obzir \u010dinjenicu kako se odnosimo prema prirodnim resursima, \u00a0prema planeti Zemlji.<\/p>\n<p>Do pro\u0161le godine nismo ni pomislili da \u0107e cijeli svijet da stane, da ne\u0107emo mo\u0107i putovati, da ne\u0107emo mo\u0107i zagrliti i poljubiti najdra\u017ee, da \u0107emo godi\u0161nje odmore koristiti za bolovanje&#8230;.Pandemija korona virusom je\u00a0 zaustavila\u00a0 dru\u0161tveni \u017eivot, ali ne i uni\u0161tavanje prirodnih resursa radi koristoljublja i boga\u0107enja pojedinaca. Eksploatacija prirode u posljednje vrijeme je \u00a0manje kontrolisana:<\/p>\n<ul>\n<li>Klimatske promjene su ubrzane zbog pove\u0107anja \u00a0koli\u010dine \u0161tetnih gasova \u00a0koji se svakodnevno ispu\u0161taju u atmosferu.<\/li>\n<li>Neplanski kr\u010dimo \u0161ume, ispu\u0161tamo otpadne vode u rijeke, jezera i mora, stvaramo ogromne koli\u010dine otpada, zaga\u0111ujemo atmosferu gasovima iz automobila, trujemo zemlju otrovima, hemikalijama, pesticidima.<\/li>\n<li>Pove\u0107an je broj gradnji malih hidroelektrana bez plana i sa vrlo sumnjivim ekolo\u0161kim dozvolama dobijenim na osnovu politi\u010dke pripadnosti, a ne za odr\u017eivo kori\u0161tenje obnovljivih izvora. Time se naj\u010de\u0161\u0107e uni\u0161tavaju \u010diste planinske rijeke i \u017eivot u i oko njih.<\/li>\n<li>Grade se deponije nuklearnog otpada<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\">[2]<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nau\u010dnici i ekolo\u0161ki aktivisti decenijama upozoravaju da je \u010dovjek taj koji ugro\u017eava planetu i sopstveni opstanak. Odgovor finansijskih i politi\u010dkih elita je uvijek vezana za ekonomiju koja mora rasti. Na u\u0161trb \u010dega? Da li na u\u0161trb \u017eivota? \u00a0Globalna ekonomija se mora razvijati \u00a0prema dru\u0161tveno i ekolo\u0161ki prihvatljivim modelima.<\/p>\n<p>Bosna i Hercegovina je\u00a0 pored svih svojih prirodnih bogatstava ekolo\u0161ki \u00a0ugro\u017eena. Zakonska regulativa iz oblasti za\u0161tite okoline nije u potpunosti prilago\u0111ena evropskim standardima, a tamo gdje jeste,\u00a0 njeno provo\u0111enje je upitno.<\/p>\n<p>Sje\u0107ate li se filmova i knjiga o Vinetu-u? \u00a0U jednom kadru filma Old Shatterhand\u00a0 (Karl May) obja\u0161njava Vinetuovoj sestri da \u0107e sa bijelcima u njihovu zemlju sti\u0107i napredak, i da \u0107e svijet biti bolji. \u201eBolji!?\u201c-upita ga ona.\u201cSvijet je savr\u0161en. Kako mo\u017ee biti bolji od ovoga?!\u201c Sljede\u0107i kadar prikazuje \u010diste rijeke, planine, polja&#8230;I sada se svi zajedno mo\u017eemo pitati: \u201eDa li je svijet postao zaista bolji?\u201c<\/p>\n<p>\u0160ta se to desilo u me\u0111uvremenu? Kako smo poku\u0161avaju\u0107i da u\u010dinimo svijet boljim mjestom napravili ovoliko gre\u0161aka, koje direktno ili indirektno uni\u0161tavaju planetu na kojoj \u017eivimo?<\/p>\n<p>Svjetski fond za prirodu ili skra\u0107eno WWF sve \u010de\u0161\u0107e upozorava &#8220;Zemlja je danas na izmaku snage zbog posljedica ljudskog djelovanja i nepromi\u0161ljene eksploatacije zemljinih resursa!\u201c<\/p>\n<p>Obilje\u017eavanjem Dan-a planete \u017eeli se pomo\u0107i \u010dovjeku, da ponovo uspostavi kontakt sa prirodom. To je ujedno i poku\u0161aj da se probudi svijest, odgovornost, osje\u0107aj prema svim \u017eivim bi\u0107ima na zemlji.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici tvrde da ukoliko ljudi ne budu obra\u0107ali vi\u0161e pa\u017enje na o\u010duvanje okoline, na\u0161a planeta vi\u0161e ne\u0107e biti pogodna za \u017eivot. Najve\u0107i ekolo\u0161ki problemi kao \u0161to su globalno zagrijavanje, \u201erupe\u201c u ozonskom omota\u010du, sve ve\u0107e zaga\u0111enje atmosfere,\u00a0 efekat staklenika, upozoravaju nas na pove\u0107anje prosje\u010dne temperature planete Zemlje, \u0161to uti\u010de na podizanje nivoa mora, topljenje ledenjaka i potapanje dijela kopna. Osim toga otpad i problemi koji nastaju sa odlaganjem i uni\u0161tavanjem otpada prepoznati su kao jedan od klju\u010dnih problema dana\u0161njeg dru\u0161tva. Ovim globalnim problemima se svakako moraju pozabiviti svjetski politi\u010dari sara\u0111uju\u0107i sa nau\u010dnicima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>A \u0161ta mo\u017eemo u\u010diniti mi, obi\u010dni ljudi? \u00a0<strong>Svako od nas mo\u017ee doprinijeti o\u010duvanju okoline i prirodnih resursa: <\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Recikliranjem otpada (princip smanji, ponovo koristi, reciklitaj)<\/li>\n<li>Smanjenjem kori\u0161tenja elektri\u010dne energije i sirovana za toplotnu energiju<\/li>\n<li>Kori\u0161tenjem prirodnih sredstava za \u010di\u0161\u0107enje gdje god je to mogu\u0107e (limun, sir\u0107e)<\/li>\n<li>Kori\u0161tenjem platnenih cekera umjesto plasti\u010dnih kesa<\/li>\n<li>\u0160tedljivim kori\u0161tenjem papira (printanjem samo onoga \u0161to je neophodno, ispisivanjem sveki i rokovnika od korice do korice)<\/li>\n<li>\u0160tedljivim kori\u0161tenjem automobila (manje se vozite automobilima,- pro\u0161etajte, vozite bicikl).<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Brinite o prirodi i kada niko iz va\u0161e okoline o njoj ne brine. Budite prvi! Od nekoga promjena mora da po\u010dne.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ova planeta nije samo na\u0161a. Pozajmili smo je od generacija koje dolaze i imamo obavezu prema njima. Ako je \u017eelimo sa\u010duvati, znanje samo po sebi nije dovoljno, neophodna je i njegova primjena. \u017delimo li promijeniti ne\u0161to, \u00a0bolje je da krenemo odmah. Svako od nas mo\u017ee da u\u010dini male pomake za \u010duvanje okoline, za prirodu \u0107e to \u00a0biti dodatno vrijeme.<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> Dan planete Zemlje zvani\u010dno se obilje\u017eava od 1992. godine kada je tokom <a href=\"https:\/\/bs.wikipedia.org\/wiki\/UN\">UN<\/a>-ove Konferencije o \u017eivotnoj sredini i razvoju u <a href=\"https:\/\/bs.wikipedia.org\/wiki\/Rio_de_Janeiro\">Rio de Janeiru<\/a> na kojoj je u\u010destvovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija uskla\u0111en dalekose\u017eni program za promociju odr\u017eivog razvoja. Na prijedlog <a href=\"https:\/\/bs.wikipedia.org\/wiki\/Bolivija\">bolivijske<\/a> vlade 2009. godine skup\u0161tina Ujedi\u00adnjenih naroda je 22. april proglasila me\u0111unarodnim Danom planete Zemlje.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> Primjer Hrvatske i namjere gradnje deponije na granici sa BiH<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dan planete Zemlje obilje\u017eava se 22. aprila u vi\u0161e od 150 zemalja \u0161irom svijeta. Obilje\u017eavanjem ovog dana podsje\u0107amo ljude \u0161irom svijeta u kakvom je stanju priroda planete na kojoj \u017eive. Ovo je tako\u0111e i prilika da se stanovni\u0161tvu uka\u017ee na probleme ekosistema, na zaga\u0111enje naseljenih mjesta i na na\u010dine pobolj\u0161anja kvaliteta \u017eivotne sredine. [1] Zapitate [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1414","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorisano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uzpriroda.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1414","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uzpriroda.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uzpriroda.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uzpriroda.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uzpriroda.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1414"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.uzpriroda.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1414\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uzpriroda.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1414"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uzpriroda.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1414"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uzpriroda.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1414"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}